Mađarska i Slovenija dogovorile su izgradnju prvog plinovoda između dviju zemalja, dok Grčka i Sjeverna Makedonija dovršavaju pripreme za svoj prvi plinski interkonektor. To bi omogućilo alternativne pravce opskrbe i omogućilo Mađarskoj i Sjevernoj Makedoniji uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), koji postaje glavna alternativa ruskom plinu. Još jedan interkonektor prirodnog plina između Srbije i Bugarske je pri kraju.

Solarna elektrana koju financira Fond za modernizaciju EU-a bit će izgrađena u Chernici, u okrugu Ilfov, do kraja 2026. Projekt, vrijedan 14,3 milijuna RON, smanjit će troškove energije u zgradama kao što su županijski dom socijalne skrbi, dječja zaštita Služba, Okružna bolnica Ilfov i Bolnica za porodništvo i ginekologiju za 90%. Elektrana će proizvoditi 96,91% potrošnje električne energije i imati godišnji kapacitet proizvodnje električne energije od 3,7 milijuna leja. Druge lokalne vlasti također istražuju obnovljive izvore energije kako bi poboljšale energetsku sigurnost.

Očekuje se da će Indija prestići jugoistočnu Aziju i postati drugi najveći proizvođač solarnih modula do 2025. godine, uglavnom zadovoljavajući potražnju u Sjedinjenim Državama. Međutim, visoki troškovi proizvodnje predstavljaju izazove zbog carine od 25% na uvezene solarne ćelije. Prema Zakonu o smanjenju inflacije, Sjedinjene Države razvijaju vlastite kapacitete za proizvodnju fotonapona, ali će se i dalje oslanjati na uvoz. Očekuje se da će kinesko vodstvo u tehnologiji N-tipa baterija utjecati na tržište, čineći 95% globalnog širenja. Vertikalno integrirani proizvođači još uvijek mogu pronaći prilike za rast.

Čelnici više od desetak afričkih zemalja okupit će se u Njemačkoj na sastanku G20 Africa Compact kako bi promovirali privatna ulaganja u Africi. Summit, kojim predsjedava njemački kancelar Olaf Scholz, ima za cilj koordinirati razvojnu agendu i raspraviti mogućnosti ulaganja. Događaj će uključivati bilateralne razgovore s afričkim zemljama i njemačko-afrički investicijski summit. Njemačka ima za cilj diverzificirati opskrbne lance, osigurati kvalificiranu radnu snagu, smanjiti ilegalnu imigraciju i postići zeleni prijelaz.

Europski investicijski fond (EIF) uložio je 125 milijuna eura u "Green Energy Solutions Fund" kojim upravlja Sustainable Development Capital (SDCL) za uspostavljanje energetskih projekata na mjestima kao što su bolnice i podatkovni centri kako bi se smanjilo rasipanje energije. Ulaganje je pomoglo fondu da dosegne cilj prikupljanja sredstava od 650 milijuna eura (707 milijuna dolara) prošlog mjeseca. EIF ima za cilj unaprijediti političke prioritete EU-a u borbi protiv klimatskih promjena i raspoređuje 66% svog kapitala u 27 država članica EU-a.

Azija, prvenstveno vođena Indijom, Kinom i Vijetnamom, globalni je lider u razvoju vjetra i sunca te će do 2022. činiti 52,5% globalnog kapaciteta. Prodaja električnih motocikala i skutera u regiji porasla je za 3000% između 2015. i 2022. Unatoč obvezi na dugoročne ciljeve neto nulte emisije, Indija i Kina još uvijek imaju velike flote ugljena. Nova studija ističe azijsku regiju kao globalnog lidera u razvoju energije vjetra i sunca, s najbržim rastom proizvodnje energije vjetra i sunca od 35% godišnje. Financiranje obnovljive energije u Aziji iznosit će ukupno 532 milijarde dolara do 2022., što će činiti 65% globalne potrošnje na obnovljivu energiju. Azijsko-pacifička regija suočava se s klimatskim izazovima kao što su podizanje razine mora, ekstremne vremenske prilike i prijetnje bioraznolikosti i vodnim resursima.

Europska elektroenergetska mreža postaje glavno usko grlo u apsorbiranju europske obnovljive energije koja se brzo širi, kaže elektroenergetski lobi. Mreža je dizajnirana za rukovanje kapacitetom koji je veći od potražnje, stvarajući zapušteni prostor u sustavu koji omogućava rast proizvodnje čiste energije. To je rezultiralo nizom projekata obnovljivih izvora energije koji čekaju na spajanje na mrežu, pri čemu Španjolska i Italija imaju više od 150 GW kapaciteta vjetra i solarne energije koji čekaju na priključenje na mrežu. Europska komisija izrađuje planove za povećanje ulaganja u mrežu, dok tvrtke restrukturiraju mreže kako bi struju slale u različitim smjerovima.

Izvješće Međunarodne agencije za energiju o zaposlenosti u energetici u svijetu pokazuje da su plaće u energetskoj industriji još uvijek više nego u drugim industrijama, pri čemu zrele industrije poput nafte, plina i nuklearne energije nude konkurentnije plaće. To je zbog većeg udjela kvalificirane radne snage, pri čemu poslovi u nuklearnoj elektrani, nafti i plinu obično zahtijevaju diplomu prvostupnika. Međutim, ta razlika u plaćama stvara izazove za radnike koji prelaze s fosilnih goriva na industrije obnovljive energije. Istraživanje IEA-e o zaposlenosti u energetici za 2023. pokazalo je da je oko 60% tvrtki prošle godine povećalo plaće kako bi privuklo radnike.

Eurelectric izvješćuje da će 2022 godine pa nadalje doći do velike promjene u energetskom sektoru EU-a kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu koja je uzrokovala skokovite cijene plina. Računi za energiju za kućanstva srednje veličine porasli su za 14,5%, a novi maloprodajni ugovori u europskim glavnim gradovima porasli su za 76%. Vlada je potrošila 646 milijardi eura na kućanstva i poduzeća, ali su energetski intenzivne industrije poput proizvodnje aluminija, cinka i silicija bile prisiljene zaustaviti proizvodnju. Europske elektroenergetske tvrtke kritizirale su nepovezanost između naftnih i plinskih kompanija i regulatornih prioriteta, ukazujući na potrebu za povećanjem ulaganja i infrastrukture kako bi se utrostručile stope elektrifikacije do 2050.

EU-ov instrument za oporavak i otpornost (RRF), vrijedan 723 milijarde eura, dio je EU paketa sljedeće generacije usmjerenog na promicanje zelene gospodarske tranzicije nakon pandemije. Plan pokriva obnovljivu energiju, energetsku učinkovitost, razvoj mreže i električna vozila. Zemlje članice dobivaju rate kako se postižu prekretnice, ali pregovori o ulaganjima u plin i nuklearnu energiju, sintetička goriva i hitne subvencije za potrošače energije ostaju izazov. Grčka i Rumunjska zatražile su reviziju svojih planova oporavka i otpornosti, pri čemu je Grčka tražila dodatna sredstva, a Rumunjska je tražila pomak u roku.

Stranica 5 od 66