Tvornica Edvard Kardelj iz Karlovca izbacila je iz proizvodnje (isporučila, op.) prvu seriju od 30 diezel motora. Motori će biti isporučeni kupcima u Srbiji i Makedoniji. U proizvodnji se nalazi još 70 takvih motora. Cijena motora je 260.000 dinara.
("Vjesnik", Srpanj 1953.)
Tvornica je organizirana kao Složeno podužeće "Jugoturbina", poslovni sistem kao dioničko društvo. Radne organizacije organizirane su kao društvena poduzeća.
Po ugovoru o snivanju dionički kapital podijeljen je na 10.000 dionica nominalne vrijednosti 250 USD.
Razvoj Jugoturbine 1973. i dalje o kojem smo prethodno pisali bitno je vezan za njezinu stratešku orijentaciju prema svjetskom tržištu. To najbolje ilustrira podatak da je učešće izvoza u ukupnom prihodu u 1979. godini iznosio tek 5%, 1980. godine 11%, a 1985. godine čak 44%.
U 1985. godini odnos konvertibilnog izvoza i uvoza ostvaren je s indeksom 225. Dakle, konvertibilni izvoz je gotovo 2,3 puta veći od konvertibilnog uvoza.
Tako je konačno ostvaren aktivni izvoznik. To je u tadašnjim privrednim uvjetima bilo veliko dostignuće i odlično pozicioniranje za nove ambiciozne poslove i razvojne planove.
Svi ostali kvalitativni pokazatelji rasta iskazuju u tom razdoblju natprosječne tendencije. "Jugoturbina" je bila povezana s brojnim poduzećima kroz organiziranost u zajednice radi objedinjenog nastupanja na domaćem i stranom tržištu u kompleksnim objektima i prema državi radi osiguranja povoljnih uvjeta poslovanja i nastupanja proizvođača invensticijske opreme kao što su INGRA, JADRANBROD, DUNAVBROD, ZINVOJ, JUMEL...
U Mrzlom Polju završeni su glavni radovi na izgradnji četiri velike hale i energetski objekti i počela je montaža strojeva u ovdašnjoj tvornici 'Edvard Kardelj'...
N rijeci Mrežnici izgrađen je novi most dug 80 metara... U radničkom naselju izgrađeno je 40 jednokatnica sa 170 konfornih jednosobnih, dvosobnih i trosobnih stanova.
U naselju su i dva nova hotela svaki sa 70 soba za samce, a gradi se još 10 jednokatnica, trgovačka kuća i restoran...
("Vjesnik", 28. Prosinca 1952.)
Nakon dužeg ispitivana i pokusa, koji su pokazali dobar rezultat, Tvornica parnih turbina izradila je prvu količinu postrojenja za umjetnu kišu... Tvornca očekuje atest o ispravnosti postrojenja, da bi mogla započeti proizvodnju prve serije od 700 takvih postrojenja... Taj će se proizvod izvoziti u bliskoistočne zemlje, osobito u Tursku...
("Karlovački tjednik" br. 22, studeni 1953.)
Tvornica parnih turbina "Edvard Kardelj" dobila je nedavno narudžbe iz Turske za isporuku 700 diezel agregata za navodnjavanje. Centrifugalna sisaljka, proizvod tvornice, daje u minuti 800 litara vode na visinu od 25 metara, čime se mogu navodnjavati prilično velike parcele zemlje.
("Karlovački tjednik" br. 12, rujan 1953.)
Oglasom u dnevnim novinama tvornica 'Edvard Kardelj' traži što više inžinjera i strojarskih tehničara i tehničara elektrostruke... Osim njih tvornica traži veći broj strojobravara, kovinotokara, metaloglodača, metalobravara i druge stručne radnike...
(Oglas u "Vjesniku", veljača 1953.)
List bilježi da je za direktora "Jugoturbine" izabran Hugo Gazin. Došao je poslije direktora pukovnika Luke Knezovića.
("Karlovački tjednik br. 32 iz kolovoza 1954.")
Konstrukcija i proizvodnja velikih parnih turbina, dizelskih motora i centrifugalnih pumpi, tehnički, tehnološki i znanstveni je izazov kakav si mogu priuštiti samo velike ili razvijene zemlje, kakova Jugoslavija u 1949, 1954 ali i kasnije nije bila. To znači da je trud, entuzijazam i znanje zaposlenih inženjera, tehničara bio znatno iznad prosjeka Jugoslavije.
Da bi se konstruirala parna turbina, potrebno je znati proračune termodinamike, čvrstoće materijala, teorije...
U razvoju turbina, motora, laboratorija sudjelovali su razni stručnjaci, npr: prof. Ernest Kraft, ing. A. Ošlag, ing. J Bašić, ing. S Todorovski, prof. M. Mikulić, ing. I. Gojak, ing. I. Tudić...
Tvornica 'Edvard Kardelj' iz Karlovca traži za svoj konstrukcioni ured u Zagrebu nekoliko strojarskih inžinjera i kontruktora...
Oglas u "Vjesniku" 13. rujna 1952.