Konstrukcija i proizvodnja velikih parnih turbina, dizelskih motora i centrifugalnih pumpi, tehnički, tehnološki i znanstveni je izazov kakav si mogu priuštiti samo velike ili razvijene zemlje, kakova Jugoslavija u 1949, 1954 ali i kasnije nije bila. To znači da je trud, entuzijazam i znanje zaposlenih inženjera, tehničara bio znatno iznad prosjeka Jugoslavije.
Da bi se konstruirala parna turbina, potrebno je znati proračune termodinamike, čvrstoće materijala, teorije...
U razvoju turbina, motora, laboratorija sudjelovali su razni stručnjaci, npr: prof. Ernest Kraft, ing. A. Ošlag, ing. J Bašić, ing. S Todorovski, prof. M. Mikulić, ing. I. Gojak, ing. I. Tudić...

Tvornica 'Edvard Kardelj' iz Karlovca traži za svoj konstrukcioni ured u Zagrebu nekoliko strojarskih inžinjera i kontruktora...

Oglas u "Vjesniku" 13. rujna 1952.

U tvornici "Edvard Kardelj" u Karlovcu uskoro će se dovršiti izrada prve brodske turbine jačine 420 konjskih sila. Uskoro započinje proizvodnja protutlačnih turbina snage 250 kilovata koje su sada u projektiranju.

"Vjesnik", 6 rujna 1952.

Početkom 70-ih godina Jugoturbina je imala velike poznate financijske i razvojne teškoće. Nabrojit ćemo one najvažnije:
- Tehnološki složena proizvodnja te investiciono nezavršena da zadovolji potrebe domaćeg i vanjskog tržišta.
- Nemogućnost dobivanja trajnih obrtnih sredstava za proizvodnju i nabavu materijala odgovarajuće kvalitete i rokova.
- Nepostojanje dugoročnih kredita poslovnih banaka za kreditiranje njenih kupaca.
- Stalna manjkavost deviznih sredstava za neophodnu nabavu uvoznih materijala i dijelova.
- Nerazvijena proizvodnja dijelova i mterijala od domaće industrije.
- Nerazvijena prodaja vlastitih proizvoda, obradi vanjskih tržišta, izvozu i uvozu.

Utvrđuje razvojnu politiku u sljedećim smjerovima:
- Organizira ofertne biroe koji sa proizvodnjama obrađuju ponude za plasman turbina motora i pumpi.
- Razvija izvozne i uvozne poslovne funkcije.
- Organizira financiranje poslova sa bankama i fondovima.
- Izrađuje programe novih proizvoda i komponenti te osigurava sredstva za izgradnju.
- Osniva Niederlasung i otvara servisne radove u Njemačkoj.
- Osigurava gradilišta, projekte i vodi organizaciju gradnje i nadzora.

"Nedavno su u Francuskoj kupljena dva luksuzna, moderna i brza autobusa koji imaju avionska sjedala, grijanje, radio i zvučnike. Ovim autobusima tvornica će svakog dana prevoziti iz Zagreba u Karlovac visokokvalificirane stručnjake."

"Karlovački tjednik" br. 4., 1954.

Tjednik piše da je počela proizvodnja nekoliko parnih turbina za mornaricu (brodogradilišta Split i 3. maj, Rijeka) te da je iz Bregane stigla oprema i strojevi za proizvodnju dizel motora.

"Karlovački tjednik" br. 30., 1954.

Ime "Jugoturbina" prvi je puta spomenuto u lokalnoj štampi 16. travnja 1954. u "Karlovačkom tjedniku" br. 16 iz te godine. Više se ne spominje tvornica "Edvard Kardelj" jer je poduzeće promijenilo ime.

Širenje proizvodnje, intenzivan razvoj i otvaranje novih pogona bile su u promatranom razdoblju temeljne značajke rada i poslovanja Jugoturbine što je uvjetovalo i veći porast broja zaposlenih.

U Jugoturbini je 1977. godine bilo zaposleno 5000 radnika, a 1986. ih je 8593, odnosno za devet godina povećan je broj zaposlenih za 2984. Uzme li se u obzir i prirodni godišnji odljev, znači da je godišnje zapošljavano oko 430 novih radnika ili ukupno 3870.

Povećanje broja zaposlenih, istovremeno je bitnije mijenjalo kvalifikacijsku strukturu, u kojoj brže raste obrazovni nivo radnika sa visokim školskim obrazovanjem.

Ovako intenzivan razvoj pratili su i istovremeno omogućavali adekvatni poslovni rezultati i relativno dobra pozicija na domaćem i svjetskom tržištu.

Na razvitak tvornice izvanredno velik značaj i utjecaj uvijek je imala ukupna ekonomska i politička situacija u tadašnjoj Jugoslaviji i Hrvatskoj. Poznato je da je u početku toga razdoblja razvitka tvornice bila sve izraženija ekonomska i politička kriza u tadašnjoj Jugoslaviji i njenim republikama.

Sva rukovodstva tvornice, od osnivanja 1949. pa sve do 1990. godine, nastojala su savladati utjecaje ekonomske i političke krize stalnim širenjem proizvodnje, tržišta i jačanjem ekonomske odgovornosti pojedinih proizvodnji.

Razvitak tvornice u tome razdoblju bio je naročito obilježen:
- organizacijskim prilagodbama temeljenimna Ustavu i Zakonu.
- koncentriranjem poduzeća karlovačke metalne industrije oko Jugoturbine.
- dislokacijom dijelova proizvodnje van Karlovca.
- daljnjim tehnološkim razvitkom.

"U tvornici "Edvard Kardelj" u Karlovcu uskoro će se dovršiti izrada prve brodske turbine jačine 420 konjskih sila.

Uskoro započinje proizvodnja protutlačnih turbina snage 250 kilovata koje su sada u projektiranju."

("Vjesnik", 6 rujna 1952.)