Južnoafrički rudari pojačavaju napore u proizvodnji solarne energije i energije vjetra kako bi smanjili troškove i emisije te riješili krizu u električnoj energiji. Južnoafrička tvrtka JUWI razvija projekt obnovljive energije u rudniku od 400 MW, a Odbor za minerale zemlje očekuje da će vlastita snaga dosegnuti 2.294 MW do 2025. i više do 2030. To će smanjiti emisije ugljika, uštedjeti troškove i povećati energetsku sigurnost.
Prema izvješću Statistical Review of World Energy, globalna potražnja za energijom porasla je za 1% prošle godine, ali fosilna goriva još uvijek dominiraju, čineći 82% ponude. Industrijsko izvješće pokazalo je da obnovljivi izvori energije čine 7,5% globalne potrošnje energije, dok su fosilna goriva ostala na 82%. Proizvodnja električne energije porasla je 2,3%, pri čemu vjetar i solarna energija rastu na 12% proizvodnje električne energije. Udio ugljena u proizvodnji električne energije i dalje je dominantan s 35,4%. Znanstvenici vjeruju da svijet mora smanjiti emisije stakleničkih plinova za 43% do 2030. kako bi ispunio cilj Pariškog sporazuma o zadržavanju rasta temperature ispod 2 stupnja Celzijusa.
Kanadska vlada, na čelu s premijerom Justinom Trudeauom, suočava se s izazovom postizanja nulte neto emisije do 2050. Kanadski energetski regulator (CER) objavio je tri scenarija za cilj, ali tek treba dati preporuke. Izvješće naglašava da su potrebne daljnje radnje u svim industrijama i pokrajinama kako bi se doprinijelo postizanju ovog cilja. Zbog visokih cijena nafte, kanadska proizvodnja nafte nastavit će rasti do kraja desetljeća, s najoptimističnijim scenarijem koji predviđa vrhunac proizvodnje sirove nafte 2026. Treći scenarij je da proizvodnja nafte dosegne vrhunac 2035. Ako Kanada postigne neto-nulu emisije do 2050., proizvodit će električnu energiju koristeći tehnologije s nultom ili niskom emisijom, udvostručivši potražnju za električnom energijom do 2050.
Norfund, norveški investicijski fond za klimatske promjene, i KLP, najveća norveška mirovinska kompanija, obvezali su se osigurati kapital i jamstva za vjetroelektranu od 168 MW koju razvija Enel Green Power u Indiji. Očekuje se da će projekt proizvesti oko 700 GWh godišnje, čime će se izbjeći emisija od oko 573 000 tona CO2 godišnje budući da je trenutni izvor energije u Indiji uglavnom ugljen. Investicija je dio ukupne obveze Fonda za klimatska ulaganja u prvoj godini od 2,14 milijardi NOK, koji će raspodijeliti 10 milijardi NOK u sljedećih pet godina. Projekt je treća investicija u okviru Climate Investment Fund-a, a KLP je suinvestitor. Vlada se obvezala izdvojiti 10 milijardi NOK u sljedećih pet godina za financiranje projekata za koje se procjenjuje da će izbjeći emisije od 6,2 milijuna tona CO2e godišnje.
Reliance Industries, koju vodi milijarder Mukesh Ambani, mogla bi zaraditi 1-1,5 milijardi dolara od svog novog energetskog poslovanja do 2030. i uložiti 2 bilijuna dolara u Indiju do 2050. Tvrtka planira imati 100 GW instaliranih solarnih kapaciteta do 2030., što čini 35% indijskog ciljani kapacitet. Tvrtka ima za cilj postati tvrtka s neto nultom emisijom ugljika do 2035. i gradi potpuno integrirani end-to-end ekosustav obnovljive energije za kupce putem solarne energije, baterija i vodika. Indijska vlada postavila je cilj instalirati 500 GW kapaciteta obnovljive energije do 2030., pri čemu će solarna energija činiti lavovski udio.
Amplus Solar odabrao je GE Vernova kao dobavljača kopnenih vjetroturbina za projekt od 108 MW u Tamil Naduu. Tvrtka će isporučiti i pustiti u pogon 40 jedinica, čime će indijska knjiga narudžbi premašiti 3 GW, s ciljem postizanja 5 GW instaliranog kapaciteta vjetra do početka 2024. Očekuje se da će vjetroelektrana biti puštena u rad u kolovozu 2024.
Cepsa i Iberdrola potpisali su sporazum o transportu zelenog vodika između Španjolske i Nizozemske, s ciljem da postanu lideri u zelenom vodiku. Cepsa se nada da će preko Nizozemske prodati neke od svojih proizvoda industrijskim kupcima željnim dekarbonizacije europskog gospodarstva. Sporazumi će pomoći u stvaranju zelenog vodikovog morskog koridora između Algecirasa i Rotterdama i omogućiti Cepsi pristup njezinoj transportnoj mreži u Nizozemskoj. Iberdrola planira uložiti 3 milijarde eura u svoj vodeći projekt zelenog vodika u Andaluziji, koji uključuje postrojenje zelenog amonijaka vrijedno 1 milijardu eura.
Think tank ECCO za klimatske promjene i konzultantska tvrtka Artelys rekli su da će Italija trebati dodati 190 gigavata kapaciteta obnovljive energije do 2035. kako bi postigla G7 neto-nulti sustav električne energije. Zemlja se uvelike oslanja na elektroenergetski sustav, a više od 50 posto električne energije dolazi iz prirodnog plina, nafte ili ugljena. Kako bi postigla taj cilj, Italija treba povećati svoje instalirane solarne i vjetroelektrane za 7 mjesta do 2030. i za 8 mjesta do 2035. Do 2035. proizvodnja električne energije iz prirodnog plina bit će gotovo nula, a termoelektrane će se pretvoriti u vodik i bioplin.
Athein nastoji prikupiti 250 do 300 milijuna dolara kapitala od investitora za financiranje svojih planiranih solarnih i vjetroelektrana u Indiji, na Filipinima i u Vijetnamu. Tvrtka je angažirala Green Horizon Capital Partners sa sjedištem u Hong Kongu da savjetuje o povećanju kapitala. Indija i zemlje jugoistočne Azije ubrzano povećavaju korištenje obnovljive energije zbog nestanka struje i klimatskih promjena. Vlasničko financiranje prvi je zajednički pothvat Atheina s pet solarnih tvrtki.
Prvi put od 2020. godine energija vjetra prestići će ugljen kao najveći dobavljač električne energije u Njemačkoj u prvom kvartalu 2023. godine. Konvencionalni izvori energije još uvijek čine više od polovice proizvodnje električne energije. Njemačka namjerava do 2030. proizvoditi najmanje 80 posto električne energije iz obnovljivih izvora.