Filipinsko ministarstvo energetike i Copenhagen Infrastructure New Markets Fund (CINMF) potpisali su tri ugovora za projekte razvoja energije vjetra na moru s ukupnim instaliranim kapacitetom od 2.000 MW. Očekuje se da će ti projekti osigurati dovoljno električne energije za 1 milijun domova i nadoknaditi oko 2,9 milijuna tona emisije ugljičnog dioksida godišnje. Projekti će se nalaziti u pokrajinama Camarines Norte i Camarines Sur, Sjeverni Samar i Pangasinan te u priobalnom La Unionu. Filipini namjeravaju povećati udio obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija, energija vjetra i energija plime i oseke u svojoj energetskoj mješavini na 35 posto do 2030. i 50 posto do 2040. godine, što je ekvivalentno otprilike jednoj petini njihove opskrbe električnom energijom do tada.
Guverner Marylanda Wes Moore najavio je da će učetverostručiti instalirane pučinske vjetroelektrane u državi na 8,5 GW do 2035. u sklopu svog nastojanja da do 2035. postigne 100 posto čistu energiju. Trenutno postoje prijedlozi za više od 6100 MW pučinskih vjetroelektrana u Massachusettsu, Maryland , New Jersey, New York, Ohio, Rhode Island i Virginia, uključujući gotovo 1000 MW tvrtke Skipjack Offshore En4ergy LLC u Marylandu. Bivša lokacija Bethlehem Steel Works u Baltimoreu služit će kao logistički centar za vjetroturbine, za koje je Moore rekao da će otvoriti 15.000 radnih mjesta. Vremenski okvir za novi predloženi kapacitet vjetra u Marylandu nije jasan.
Ubrzati izgradnju velikih solarnih elektrana i standardizirati planiranje i razvoj korištenja zemljišta za projekte solarne energije. Razvoj solarne energije ne bi se trebao graditi na poljoprivrednom zemljištu, travnjacima ili zaštićenom šumskom zemljištu, a vlada potiče razvoj objekata za solarnu energiju u pustinjskim područjima kao što je Gobi u Unutrašnjoj Mongoliji. Prošle je godine vlada objavila planove za izgradnju solarnih i vjetroelektrana od 450 gigavata u Gobiju.
Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) pozvala je na značajno povećanje postavljanja novih vjetroelektrana i solarnih elektrana do kraja desetljeća kako bi se ispunili svjetski klimatski ciljevi. Prošle godine obnovljivi izvori energije činili su 83% novih kapaciteta za proizvodnju električne energije, a do 2022. udio instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora dosegnut će 40%. Kako bi se prepolovila emisija stakleničkih plinova do 2030. i doveo svijet na pravi put da ograniči globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijusa (2,7 stupnjeva Fahrenheita), postojeći ciljevi za korištenje obnovljive energije trebali bi se više nego udvostručiti. IRENA također procjenjuje da je potrebno više od 5 trilijuna dolara godišnje za javna i privatna ulaganja u obnovljivu energiju, uključujući proizvodnju, elektrifikaciju, prijenosne mreže i mjere energetske učinkovitosti. Pozvalo se na preusmjeravanje trenutnih ulaganja u fosilna goriva prema obnovljivim izvorima energije i na veću financijsku pomoć zemljama u razvoju koje se bore s financiranjem alternativa elektranama na ugljen, naftu i prirodni plin.
Do 2050. godine, kažu stručnjaci, u atmosferu se ne bi trebalo ispuštati više ugljičnog dioksida i drugih zagađujućih emisija nego što se može uhvatiti prirodnim ili umjetnim putem. Generalni direktor IRENA-e Francesco La Camera procjenjuje da javna i privatna ulaganja u obnovljivu energiju trebaju više od 5 trilijuna dolara godišnje, uključujući proizvodnju, elektrifikaciju, prijenosne mreže i mjere energetske učinkovitosti. Također je pozvao na prelazak s trenutnih ulaganja u fosilna goriva na obnovljivu energiju i veću financijsku pomoć zemljama u razvoju.
Očekuje se da će rekordnih 680 gigavata (GW) kapaciteta vjetroelektrana biti instalirano do 2027. godine, ali kreatori politike moraju osigurati da uska grla u opskrbnom lancu ne usporavaju rast kako bi se izbjeglo postizanje klimatskih ciljeva. Globalno vijeće za energiju vjetra (GWEC) izvješćuje da su politike postavile temelje za ubrzanu implementaciju kopnene i pučinske energije vjetra, pri čemu se očekuje da će industrija instalirati 136 GW godišnje do 2027. Ukupni globalni instalirani kapacitet porastao je na 907 GW prošle godine, povećanje od 78 GW od 2021. Međutim, potrebno je samo 68 posto kapaciteta kako bi se ograničilo povećanje globalne prosječne temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa. Uz očekivane nestašice ključnih komponenti kao što su noževi i generatori u drugoj polovici ovog stoljeća, Europa i SAD riskiraju nestašice opskrbnog lanca, posebno ako provode politiku centralizacije proizvodnje i proizvodnje kod kuće.
Njemačko komunalno poduzeće EnBW čvrsto se obvezalo izgraditi svoje 2,4 milijarde eura (2,6 milijardi dolara) vjetroelektrane He Dreiht na moru, privlačeći financijsku pomoć konzorcija investitora. Projekt, s instaliranim kapacitetom od 960 MW, trebao bi biti operativan do 2025. godine i opskrbljivat će električnom energijom 1,1 milijun kućanstava. Kako bi rasporedio ogromne troškove, EnBW je prodao 49,9 posto udjela u projektu konzorciju Allianz Capital Partnersa, danskog investitora AIP Management i Norges Bank, koji će svaki imati 16,6 posto udjela. EnBW je također osigurao 600 milijuna eura dugoročnog financiranja od Europske investicijske banke i potpisao ugovore o kupnji električne energije s Fraportom, Evonikom, Salzgitter AG i Boschom.