Razvoj Jugoturbine 1973. i dalje o kojem smo prethodno pisali bitno je vezan za njezinu stratešku orijentaciju prema svjetskom tržištu. To najbolje ilustrira podatak da je učešće izvoza u ukupnom prihodu u 1979. godini iznosio tek 5%, 1980. godine 11%, a 1985. godine čak 44%.

U 1985. godini odnos konvertibilnog izvoza i uvoza ostvaren je s indeksom 225. Dakle, konvertibilni izvoz je gotovo 2,3 puta veći od konvertibilnog uvoza.

Tako je konačno ostvaren aktivni izvoznik. To je u tadašnjim privrednim uvjetima bilo veliko dostignuće i odlično pozicioniranje za nove ambiciozne poslove i razvojne planove.

Svi ostali kvalitativni pokazatelji rasta iskazuju u tom razdoblju natprosječne tendencije. "Jugoturbina" je bila povezana s brojnim poduzećima kroz organiziranost u zajednice radi objedinjenog nastupanja na domaćem i stranom tržištu u kompleksnim objektima i prema državi radi osiguranja povoljnih uvjeta poslovanja i nastupanja proizvođača invensticijske opreme kao što su INGRA, JADRANBROD, DUNAVBROD, ZINVOJ, JUMEL...

Jugoturbina, poduzeće za proizvodnju parnih i plinskih turbina, dizelskih motora i energetske opreme, osnovano inicijativom vojnih vlasti 1949.

Obrazovanje kao jedna od najbitnijih odrednica opstanka tvornice bio je nedorečen bez cjelovite koncepcije, s nedovoljnim brojem i neusklađenom strukturom zaposlenih. Kao primjer neka posluži podatak da je u času financijske krize tvornica zapošljavala 35 diplomiranih inženjera strojarstva (još nedovoljno za obim proizvodnje), s dva diplomirana ekonomista i jednim pravnikom.

Zbog potreba za radnicima svih struka definiran je cjelovit i sveobuhvatan program potpore obrazovanju zaposlenika.

Financijski, kadrovski, i moralnom potporom Jugoturbina je u Karlovcu bila nosilac razvoja svih vidova obrazovanja na višoj razini.