Zbog zahtjeva tržišta i razvoja proizvodnje tvrtka Adriadiesel je morala nastaviti razvijati svoj proizvod u korak s vremenom, tako je došla i nova verzija vlastitog motora pod nazivom "Adria 40S" koji je od svog prethodnika "Adria 40" bio poboljšan u pogledu snage, potrošnje goriva i raznih standarada nastalih u razdoblju razvoja novog proizvoda.
Adriadiesel se bavi proizvodnjom vlastitog pomoćnog motora po vlastitoj licenci i nacrtu. Naziv tog motora je "Adria 40". Uz proizvodnju bavi se i prodajom rezervnih djelova i uslugama servisa na vlastitim motorima. Adria 40 zadovoljava sve potrebene standarde i do sada se je pokazao kao proizvod na koji se možete osloniti.
Na današnji dan davne 1988. godine tvrtka Jugoturbina je isporučila jedan od svojih motora pod oznakom 12 ZV 40/48 za potrebe kupca "Atomenergoexport Moskva". Tvrtka i danas postoji pod nazivom Adriadiesl i dalje se uspješno bavi proizvodnjom pomoćnih motora.
Nakon proizvodnje prvog SULZER 12 ZV 40/48 motora 1976. godine, proizvodnja je krenula uzlazećom putanjom te su do kraj 1977. godine proizvodena još dva pomoćna motora marke SULZER s oznakom 12 ZV 40/48. Proizvodnja pod licencom SULZER je nastavljena još dugi niz godina te je tvrtka Adriadiesel i dalje jedan od vodećih dobavljača rezervnih djelova za remonte motora.
Davne 1976. godine u Hrvatskoj a točnije u gradu na četiri rijeke Karlovcu je proizveden prvi pomoćni motor po licenci SULZER s oznakom 12 ZV 40/48, te u Karlovcu i danas postoji tvrtka čije ime je Adriadiesel koja je zadužena za održavanje i opskrbu rezervnim djelovima tog motora kao i svih proizvedenih poslije njega.
"Tvornica Edvard Kardelj iz Karlovca izvan svog proizvodnog programa proizvodi diesel motore tipa DMT od sedam konjskih sila. Poljoprivredne i ribarske zadruge imaju 40 posto popusta od prodajne cijene."
"Vijesnik", 30. svibnja 1952.
Jugoturbina je radila na zadovoljenju svojih djelatnika ne samo kroz uvjete na poslu nego i na poboljašnju životnih standarada svih svojih djelatnika a i ostalih građana Karlovca. Tako je Jugoturbina kroz godine svog poslovanja organizirala razne izlete i druženja (Ples na Plitvicama), otvorila je radničko odmaralište u Punatu na Krlu, izgradila dječje igralište na Švarči, te u Karlovcu organizirala radničke sportske igre.
Zakonski propisi omogućili su da se osnivanjem internih banaka u velikim sustavima, kakava je 1978 godine bila i Jugoturbina, ponovno objedini financijska funkcija cijelog sustava pri čemu su interne banke dobile mogućnost da obavljaju u ograničenom obujmu neke bankarsk poslove. Vodeći računa o racionalnom trošenju likvidnih sredstava u cijelom sustavu Jugoturbine, donesena je odluka da se osnuje Interna banka SOUR Jugoturbina.
"Prvog maja proraditi će naša prva tvornica parnih turbina "Edvard Kardelj" koja je podignuta u Karlovcu, tvornica također može proizvoditi i brodske motore, te ima 18.000 četvornih metara hala i proizvodnog pogona."
("Borba",08. siječnja 1953.)
"Prijelazna zastava Centralnog odbora Saveza sindikata Jugoslavije dodjeljena je tvornici "Edvard Kardelj" iz Karlovca, jer su radnici ovladali kompliciranom proizvodnjom. Uz to priznanje najboljim radnicima dodijeljeno je i 70.000 dinara novčane nagrade"
("Borba", 8. svibnja 1952)