Eurelectric izvješćuje da će 2022 godine pa nadalje doći do velike promjene u energetskom sektoru EU-a kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu koja je uzrokovala skokovite cijene plina. Računi za energiju za kućanstva srednje veličine porasli su za 14,5%, a novi maloprodajni ugovori u europskim glavnim gradovima porasli su za 76%. Vlada je potrošila 646 milijardi eura na kućanstva i poduzeća, ali su energetski intenzivne industrije poput proizvodnje aluminija, cinka i silicija bile prisiljene zaustaviti proizvodnju. Europske elektroenergetske tvrtke kritizirale su nepovezanost između naftnih i plinskih kompanija i regulatornih prioriteta, ukazujući na potrebu za povećanjem ulaganja i infrastrukture kako bi se utrostručile stope elektrifikacije do 2050.

EU-ov instrument za oporavak i otpornost (RRF), vrijedan 723 milijarde eura, dio je EU paketa sljedeće generacije usmjerenog na promicanje zelene gospodarske tranzicije nakon pandemije. Plan pokriva obnovljivu energiju, energetsku učinkovitost, razvoj mreže i električna vozila. Zemlje članice dobivaju rate kako se postižu prekretnice, ali pregovori o ulaganjima u plin i nuklearnu energiju, sintetička goriva i hitne subvencije za potrošače energije ostaju izazov. Grčka i Rumunjska zatražile su reviziju svojih planova oporavka i otpornosti, pri čemu je Grčka tražila dodatna sredstva, a Rumunjska je tražila pomak u roku.

Studija Sveučilišta u Oxfordu i Regulatory Assistance Program pokazala je da su dizalice topline nekoliko puta učinkovitije od grijanja na ulje, plin ili struju. Studija, objavljena u časopisu Joule, otkrila je da dizalice topline rade dva do tri puta učinkovitije od grijanja izgaranjem ili otpornih tehnologija grijanja. Dizalice topline iskorištavaju energiju prirode i prednosti temperaturnih razlika, pri čemu je koeficijent učinkovitosti (COP) glavni pokazatelj učinkovitosti. Studija je također otkrila da su čak i zračne toplinske pumpe prikladne za temperature ispod nule, što ih čini dvostruko učinkovitijima od električnih sustava grijanja.

Ministar energetike Saudijske Arabije princ Abdulaziz bin Salman naglasio je da politike klimatskih promjena ne bi trebale "preplaviti" zemlje koje se bore s energetskim siromaštvom. Govoreći na Konferenciji o afričkoj gospodarskoj suradnji, pozvao je na više aktivnosti kako bi se pomoglo oko 800 milijuna ljudi diljem svijeta koji nemaju pouzdan pristup električnoj energiji. Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik sirove nafte, objavila je cilj postizanja nulte neto emisije do 2060. Međutim, on također vjeruje da je nastavak ulaganja u ugljikovodike nužan za energetsku stabilnost. Naglasio je da su pokušaji pružanja financijske potpore pogođenim zemljama imali ograničen uspjeh.

Hinduja Renewables dobio je ponudu za projekt solarne energije od 250 MW od indijske državne tvrtke NHPC. Projekt, koji uključuje projekt solarne energije povezan s međudržavnim prijenosnim sustavom (ISTS) od 3.000 MW, ima za cilj smanjiti emisije ugljičnog dioksida za više od 5.51.000 tona godišnje. Hinduja Renewables bila je jedna od osam uspješnih ponuditelja na natječaju.

Federalne autoceste (FBiH) pozvale su na izradu studije potencijala fotonaponskih elektrana na koridoru Vc koji povezuje Mađarsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Tvrtka vjeruje da bi solarni paneli mogli pretvoriti ceste u velike generatore, s potencijalom za proizvodnju električne energije u odmorištima, cestama i tunelima. Studija bi također trebala ispitati slučaj ugradnje punjača za električna vozila i osnivanja energetskih zadruga u koridorima poduzetničkih ulaganja. Rok za dostavu ponuda je 20. studeni, a procijenjena vrijednost kupovine je 146.260 KM (75.000 eura). Tvrtka vjeruje da solarni paneli mogu pretvoriti ceste u generatore.

Grčki projekt vjetroelektrana na moru predstavio je svoju Stratešku procjenu utjecaja na okoliš (SEIA) na posebnom događaju. Projekt se sastoji od 25 područja koja pokrivaju 2712 četvornih kilometara i ima kapacitet od najmanje 12,4 GW. Većina ovih područja pogodna je za tehnologiju plutajućeg vjetra. Plan identificira 10 područja prihvatljivih za razvoj od 2030. do 2032., s ukupnim pokretnim projektnim kapacitetom od približno 4,9 GW. Popis prihvatljivih područja organiziranog razvoja za offshore vjetroelektrane (OWF-ODA) uključuje istočnu Kretu, južni Rodos, središnji Egej, osovinu Evia-Chios i Jonsko more. Studija Zaklade za ekonomska i industrijska istraživanja (IOBE) otkrila je da bi korištenje vjetroelektrana na moru moglo povećati bruto domaći proizvod za 1,9 milijardi eura godišnje, povećati prihode države za 440 milijuna eura i podržati do 44 400 radnih mjesta godišnje. 

Vibrant Energy potpisao je ugovor o kupnji električne energije s divom e-trgovine Amazonom za projekt vjetroelektrane snage 198 MW u Maharashtri. Očekuje se da će program generirati 6,97,261 MWh električne energije godišnje i kompenzirati 4,94,137 metričkih tona emisija CO2 godišnje, a očekuje se da će biti operativan početkom 2025. Vibrant Energy podržava indijska poduzeća u postizanju električne energije s neto nultom emisijom ugljika.

Prije godinu dana solarna mini-mreža u nigerijskom selu Sabangida osigurala je gotovo neprekinutu struju za polovicu domova i poduzeća u zajednici. To je dovelo do rasta mini-mreža čiste energije, pri čemu će ruralna Afrika imati najviše koristi. Svjetska banka i Međunarodna agencija za energiju smatraju solarne minimreže održivim načinom za opskrbu ruralnim područjima u subsaharskoj Africi električnom energijom bez fosilnih goriva. Međutim, povećanje solarne energije u Africi suočava se s izazovima kao što su osiguravanje investitora, inflatorni pritisci, bolje državno financiranje i jasne politike.

Klimatski razgovori COP28 u Dubaiju usredotočeni su na četiri ključne teme: smanjenje emisija, uklanjanje fosilnih goriva i pružanje pravedne energetske tranzicije za zemlje u razvoju. Pariški sporazum, koji ima za cilj ograničiti prosječne globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa, više nije dovoljan. Zemlje moraju pregovarati o postupnom ukidanju fosilnih goriva, koja čine 80% globalne potrošnje energije. COP28 mora provesti prvu globalnu procjenu stanja Pariškog sporazuma i odrediti potrebne mjere.