Istraživanje Plymouth Marine Laboratorija identificiralo je pet visokorizičnih područja u kojima plutajući plastični otpad predstavlja najveći rizik za morski život sjevernog Atlantika. Plastični otpad ušao je u svjetske vodene ekosustave 2016. i očekuje se da će se utrostručiti do 2030. Izvori plastike na kopnu čine približno 80% onečišćenja plastikom u morskom okolišu, uključujući jednokratne predmete kao što su plastične vrećice, boce, papir za zamatanje i hrana . Posude i pribor za jelo su uobičajeni. Više od 4000 morskih i obalnih vrsta pogođeno je morskim plastičnim otpadom, a neke su vrste osjetljivije na onečišćenje. Studija je procijenila rizike kopnenog plastičnog otpada za ključnu morsku megafaunu i odabrana produktivna i bioraznolika staništa. Identificirane zone visokog rizika (HRZ) uključuju britanske vode, Azore, francusku i američku atlantsku obalu te američki Meksički zaljev. Najopasnija morska megafauna su morske ptice, kitovi, kornjače i hrskavičnjače. Mangrove i koraljni grebeni najopasnija su staništa, gdje se grane koralja i mangrova lome i obolijevaju zbog zapetljanja i gušenja.