Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 22. svibnja 2025.

Masovni prekid opskrbe električnom energijom koji je 28. travnja paralizirao Španjolsku i Portugal bio je jedno od najvećih energetskih zastoja u novijoj europskoj povijesti. Milijuni građana ostali su bez struje, promet je kolabirao, a komunikacijski i financijski sustavi privremeno su se urušili. Iako se opskrba obnovila unutar 24 sata, posljedice tog dana odzvanjat će europskim energetskim institucijama još dugo.

Što znamo o uzroku?

Točan uzrok kolapsa još uvijek nije potvrđen, iako su španjolski operator Red Eléctrica i portugalski REN identificirali „dva značajna događaja odspajanja“, najvjerojatnije povezana sa solarnim elektranama u jugozapadnoj Španjolskoj. Te su oscilacije izazvale lančani poremećaj u frekvenciji elektroenergetske mreže, što je rezultiralo automatskim zaštitnim ispadima širom Iberije, ali i u dijelovima Francuske i Andore.

Kao mogući uzroci spominju se ekstremni atmosferski uvjeti, preopterećenost mreže zbog udjela obnovljivih izvora i, u početku, čak i sumnja na kibernetički napad – iako je ta opcija službeno odbačena.

Obnova sustava – test otpornosti

Ubrzo nakon nestanka struje, aktivirani su krizni planovi. Do 6:30 ujutro idućeg dana, više od 99 % potražnje u Španjolskoj bilo je zadovoljeno. Međutim, tehnička složenost ponovnog pokretanja elektroenergetskih sustava – osobito u uvjetima visoke integracije obnovljivih izvora – ukazala je na izazove s kojima se suočava cijela Europa.

Uloga obnovljivih izvora – krivac ili žrtva?

Unatoč glasinama, stručnjaci su jednoglasni: obnovljivi izvori nisu uzrok, već su pokazali i ranjivost i potencijal. Brza decentralizirana proizvodnja u mnogim kućanstvima s fotonaponskim sustavima omogućila je lokalnu stabilnost. Ipak, u trenutku pada sustava, solarne elektrane su izgubile 15 GW snage – što jasno ukazuje na potrebu za boljim sustavima balansiranja, pohranom energije i fleksibilnim mrežnim rješenjima.

Lekcija za EU – i za Hrvatsku

Ova kriza pokazuje da europski elektroenergetski sustavi, iako međusobno povezani, nisu imuni na kaskadne poremećaje. Postavlja se pitanje: imamo li dovoljno „inercije“, fleksibilnosti i strateških rezervi za ovakve scenarije?

Hrvatska, s rastućim udjelom solarne energije i sve većom decentralizacijom proizvodnje, ne može si priuštiti pasivnost. Tehnologije poput baterijske pohrane (npr. kontejnerski sustavi s second-life baterijama kakve razvija Adriadiesel), aktivna regulacija i pametne mreže više nisu opcija – već nužnost.

Zaključak:

Nestanak električne energije u Španjolskoj i Portugalu nije bio samo tehnički kvar – bio je globalno upozorenje. U eri klimatskih promjena i geopolitičkih napetosti, energetska otpornost postaje novi stup sigurnosti.

Zanemariti ovo iskustvo bilo bi neodgovorno. Europa mora ubrzati modernizaciju mreža, ulagati u fleksibilnost i razvijati rješenja koja će spriječiti da se „misteriozni kolaps“ pretvori u trajni kaos.

Kontakt za suradnju i tehnička rješenja pohrane energije:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.adriadiesel.hr