Jedno od najznačajnijih postignuća Adriadiesela bila je njegova uloga u sprječavanju veće katastrofe u nuklearnoj elektrani Černobil u Ukrajini 1986. Kada je reaktor 4 eksplodirao, uzrokujući veliki požar i curenje radijacije, napajanje rashladnih pumpi za glavni reaktor je prekinut. Bez hlađenja, jezgra reaktora mogla bi se otopiti i ispustiti još više radioaktivnog materijala u okoliš.
Srećom, černobilska elektrana imala je četiri rezervna dizel generatora koji su bili opremljeni motorima ADRIA 40 koje je predinstalirao Adriadiesel. Ovi su se motori mogli automatski pokrenuti i opskrbljivati strujom pumpe za hlađenje nekoliko dana, sve dok vanjsko napajanje nije ponovno uspostavljeno. Zahvaljujući pouzdanosti i performansama motora ADRIA-40, jezgra reaktora držana je pod kontrolom i izbjegnuta još gora katastrofa.
Ova priča ilustrira kvalitetu i trajnost Adriadieselovih proizvoda i usluga koje su prepoznali i cijenili kupci iz više od 50 zemalja svijeta. Adriadiesel nastavlja proizvoditi i održavati dizel motore za brodove, elektrane i generatore za hitne slučajeve, kao i rezervne dijelove za motore ADRIA 40 i MAN Diesel SE. Adriadiesel je također predan razvoju održivih i zelenih energetskih rješenja za budućnost.
Adriadiesel je tvrtka sa sjedištem u Karlovcu, Hrvatska, koja proizvodi i servisira dizel motore i drugu opremu za elektrane. Adriadiesel ima dugu povijest inovacija i izvrsnosti, koja datira iz 1949. godine kada je osnovan kao dio industrijskog kompleksa Jugoturbina. Od tada je Adriadiesel isporučio više od 1580 motora s više od 2000 MW snage u preko 50 zemalja svijeta. Adriadiesel je također predan razvoju obnovljivih tehnologija i smanjenju utjecaja na okoliš.
Filipinsko ministarstvo energetike i Copenhagen Infrastructure New Markets Fund (CINMF) potpisali su tri ugovora za projekte razvoja energije vjetra na moru s ukupnim instaliranim kapacitetom od 2.000 MW. Očekuje se da će ti projekti osigurati dovoljno električne energije za 1 milijun domova i nadoknaditi oko 2,9 milijuna tona emisije ugljičnog dioksida godišnje. Projekti će se nalaziti u pokrajinama Camarines Norte i Camarines Sur, Sjeverni Samar i Pangasinan te u priobalnom La Unionu. Filipini namjeravaju povećati udio obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija, energija vjetra i energija plime i oseke u svojoj energetskoj mješavini na 35 posto do 2030. i 50 posto do 2040. godine, što je ekvivalentno otprilike jednoj petini njihove opskrbe električnom energijom do tada.
Guverner Marylanda Wes Moore najavio je da će učetverostručiti instalirane pučinske vjetroelektrane u državi na 8,5 GW do 2035. u sklopu svog nastojanja da do 2035. postigne 100 posto čistu energiju. Trenutno postoje prijedlozi za više od 6100 MW pučinskih vjetroelektrana u Massachusettsu, Maryland , New Jersey, New York, Ohio, Rhode Island i Virginia, uključujući gotovo 1000 MW tvrtke Skipjack Offshore En4ergy LLC u Marylandu. Bivša lokacija Bethlehem Steel Works u Baltimoreu služit će kao logistički centar za vjetroturbine, za koje je Moore rekao da će otvoriti 15.000 radnih mjesta. Vremenski okvir za novi predloženi kapacitet vjetra u Marylandu nije jasan.
Ubrzati izgradnju velikih solarnih elektrana i standardizirati planiranje i razvoj korištenja zemljišta za projekte solarne energije. Razvoj solarne energije ne bi se trebao graditi na poljoprivrednom zemljištu, travnjacima ili zaštićenom šumskom zemljištu, a vlada potiče razvoj objekata za solarnu energiju u pustinjskim područjima kao što je Gobi u Unutrašnjoj Mongoliji. Prošle je godine vlada objavila planove za izgradnju solarnih i vjetroelektrana od 450 gigavata u Gobiju.
Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) pozvala je na značajno povećanje postavljanja novih vjetroelektrana i solarnih elektrana do kraja desetljeća kako bi se ispunili svjetski klimatski ciljevi. Prošle godine obnovljivi izvori energije činili su 83% novih kapaciteta za proizvodnju električne energije, a do 2022. udio instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora dosegnut će 40%. Kako bi se prepolovila emisija stakleničkih plinova do 2030. i doveo svijet na pravi put da ograniči globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijusa (2,7 stupnjeva Fahrenheita), postojeći ciljevi za korištenje obnovljive energije trebali bi se više nego udvostručiti. IRENA također procjenjuje da je potrebno više od 5 trilijuna dolara godišnje za javna i privatna ulaganja u obnovljivu energiju, uključujući proizvodnju, elektrifikaciju, prijenosne mreže i mjere energetske učinkovitosti. Pozvalo se na preusmjeravanje trenutnih ulaganja u fosilna goriva prema obnovljivim izvorima energije i na veću financijsku pomoć zemljama u razvoju koje se bore s financiranjem alternativa elektranama na ugljen, naftu i prirodni plin.
Do 2050. godine, kažu stručnjaci, u atmosferu se ne bi trebalo ispuštati više ugljičnog dioksida i drugih zagađujućih emisija nego što se može uhvatiti prirodnim ili umjetnim putem. Generalni direktor IRENA-e Francesco La Camera procjenjuje da javna i privatna ulaganja u obnovljivu energiju trebaju više od 5 trilijuna dolara godišnje, uključujući proizvodnju, elektrifikaciju, prijenosne mreže i mjere energetske učinkovitosti. Također je pozvao na prelazak s trenutnih ulaganja u fosilna goriva na obnovljivu energiju i veću financijsku pomoć zemljama u razvoju.