Vijetnam ima za cilj udvostručiti svoju proizvodnju električne energije do 2030., ali je malo smanjio svoj cilj pučinskog vjetra i uvelike će se oslanjati na ugljen do kraja desetljeća. Cilj za pučinske vjetroelektrane u 2030. postavljen je na 6 GW, nešto niže od cilja od 7 GW koji je uključen u nacrt nacionalnog plana razvoja električne energije u prosincu. Do 2030. hidroenergija će biti drugi primarni izvor energije, a slijede je ukapljeni prirodni plin (LNG) i kopneni vjetar. Plan je važan za otključavanje zelenog prijelaznog fonda od 15,5 milijardi dolara obećanog Vijetnamu prošlog prosinca.
Republikanski državni zakonodavci i drugi protivnici pučinskih vjetroturbina pozvali su na moratorij od 30 do 60 dana kako bi se vidjelo smanjuje li to smrtnost kitova. Pučinski vjetar odobren je u New Jerseyju, ali ekološke grupe odbile su se pridružiti pozivima za moratorij. Savezna agencija kaže da nema dokaza da su pripreme pučinskog vjetra povezane sa smrću kitova.
Australski projekt hidroelektrane Snowy 2.0 suočava se s kašnjenjima do dvije godine, što potencijalno pomiče početak rada do 2028. Do odgode je došlo zbog nedostatka kvalificirane radne snage, složenih dizajna, mekog tla i prekida u opskrbnom lancu. Očekuje se da će projekt dodati 2000 megavata kapaciteta i pohraniti dovoljno energije za napajanje 3 milijuna domova tjedan dana. Izgradnja je obustavljena u ožujku zbog urušavanja tla.
Ukrajinska vlada odobrila je novu strategiju za energetski razvoj do 2050., čiji je cilj postizanje ugljične neutralnosti u energetskom sektoru do 2050. Ona razmatra posljedice tekućeg rusko-ukrajinskog rata, posljedice pridruživanja europskoj električnoj mreži s prijenosnim sustavom operatera, te pojavom najnovijih tehnologija u energetskom sektoru. Ministar energetike Herman Galushenko rekao je da Ukrajina namjerava povećati udio obnovljive energije u proizvodnji električne energije na 50 posto kako bi ojačala energetsku sigurnost.
Obnovljivi izvori energije činili su 50,3 posto potrošnje električne energije u Njemačkoj u prva tri mjeseca ove godine, prema BDEW-u i Centru za istraživanje sunca i vodika. Njemačka želi da zelena energija iz sunca, vjetra, biomase i hidroenergije čini 80 posto njezinog energetskog miksa do 2030. godine. Domaća proizvodnja električne energije pala je za 8,3% na 147,5 TWh, pri čemu obnovljivi izvori energije čine 47,1%. Konvencionalni izvori energije dali su 78 TWh.