Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 22. svibnja 2025.
Tiha revolucija u pozadini klimatske krize
U vremenu kad nas svakodnevno preplavljuju vijesti o toplinskim valovima, sušama i ekstremnim vremenskim događajima, u pozadini se odvija tehnološka revolucija koja ima potencijal transformirati naš energetski sustav. Baterijska pohrana energije više nije obećanje budućnosti – ta budućnost je već stigla.
Industrija u teravat-sat eri
Prema najnovijim podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna godišnja potražnja za baterijama prvi je put premašila 1 TWh. Za usporedbu, 2018. godine proizvodni kapacitet iznosio je samo 150 GWh. Danas je ta brojka narasla na više od 3 TWh, a do 2030. očekuje se njezino utrostručenje. Baterije su iz pomoćne tehnologije prerasle u temelj elektroenergetskih sustava budućnosti.
Cijena je pala – tržište je eksplodiralo
S padom cijene litija za više od 85 % u samo dvije godine i probijanjem psihološke granice od 100 USD/kWh, baterijska tehnologija postala je široko dostupna. Kina danas kontrolira više od 75 % svjetske proizvodnje baterija, koristeći prednosti vertikalne integracije i suradnje između tehnoloških lidera poput CATL-a i BYD-a.
Nova kemija dominira: LFP preuzima vodstvo
Tradicionalne NMC baterije (nikal-mangan-kobalt) polako gube primat. Njih zamjenjuju LFP (litij-željezo-fosfat) baterije – jeftinije, sigurnije, dugotrajnije i bez etički problematičnog kobalta. Danas pokrivaju gotovo polovicu svjetskog tržišta električnih vozila.
Geopolitika pohrane: više od tehnologije
Utrka za kontrolu nad baterijskim kapacitetima sve je jasnije i geopolitičko pitanje.
Sjedinjene Američke Države ulažu milijarde kroz Zakon o smanjenju inflacije, ali se istovremeno suočavaju s političkom neizvjesnošću.
Europska unija zaostaje – a neuspjesi projekata poput Northvolta pokazuju koliko je teško razviti industriju bez snažnih industrijskih saveza.
Istodobno, Maroko i Jugoistočna Azija pojavljuju se kao novi proizvodni centri zahvaljujući resursima poput fosfata i nikla te logističkoj blizini ključnih tržišta.
Hrvatska: mala zemlja s velikom šansom
Iako mala, Hrvatska još uvijek ima priliku uključiti se u ovu transformaciju. Tvrtke poput Adriadiesela razvijaju modularne kontejnerske baterijske sustave temeljene na tzv. second-life baterijama iz električnih vozila. Takvi sustavi predstavljaju spoj cirkularne ekonomije, održivosti i inovacije.
Adriadieselovi kontejnerski sustavi: pametna pohrana za pametne mreže
Svaka jedinica (do 1,5 MWh) uključuje:
Sustavi su skalabilni – više od 600 kontejnera može pokriti energetske potrebe regije. Idealni su za integraciju s vjetroelektranama i solarnim elektranama, kao i za kritičnu infrastrukturu i industriju.
Tehnička usporedba: LFP vs. NMC
| Karakteristika | LFP (LiFePO₄) | NMC (LiNiMnCoO₂) |
| Energijska gustoća (Wh/kg) | Niža (90–160) | Viša (150–250) |
| Ciklički vijek | Duži (2000–7000 ciklusa) | Kraći (1000–2000 ciklusa) |
| Termalna stabilnost | Vrlo dobra (manji rizik od zapaljenja) | Umjerena (veći rizik pregrijavanja) |
| Sigurnost | Viša (manji rizik od eksplozije) | Niža (osjetljivije na toplinske poremećaje) |
| Cijena sirovina | Niža (bez kobalta i nikla) | Viša (ovisnost o kobaltu i niklu) |
| Radni napon | Niži (nominalno ~3.2 V) | Viši (nominalno ~3.6–3.7 V) |
| Performanse na niskim temperaturama | Slabije | Bolje |
| Volumenska gustoća | Niža (više prostora po kWh) | Viša |
| Ekološki i etički utjecaj | Manji (second-life primjena) | Veći (kobalt, rudarenje) |
| Tipična primjena | Pohrana energije, EV nižeg/srednjeg ranga | Premium EV, prijenosna elektronika |
Zaključak: Ovo nije prolazni val – ovo je temeljna promjena
U svijetu koji sve više ovisi o suncu i vjetru, baterijska pohrana omogućuje fleksibilnost, otpornost i energetsku neovisnost.
Ignorirati ovu tehnologiju znači propustiti priliku za tehnološki i ekonomski suverenitet.
Kontakt
Za dodatne informacije, tehničku dokumentaciju ili suradnju na razvoju sustava baterijske pohrane:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.adriadiesel.hr
Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 22. svibnja 2025.
Masovni prekid opskrbe električnom energijom koji je 28. travnja paralizirao Španjolsku i Portugal bio je jedno od najvećih energetskih zastoja u novijoj europskoj povijesti. Milijuni građana ostali su bez struje, promet je kolabirao, a komunikacijski i financijski sustavi privremeno su se urušili. Iako se opskrba obnovila unutar 24 sata, posljedice tog dana odzvanjat će europskim energetskim institucijama još dugo.
Što znamo o uzroku?
Točan uzrok kolapsa još uvijek nije potvrđen, iako su španjolski operator Red Eléctrica i portugalski REN identificirali „dva značajna događaja odspajanja“, najvjerojatnije povezana sa solarnim elektranama u jugozapadnoj Španjolskoj. Te su oscilacije izazvale lančani poremećaj u frekvenciji elektroenergetske mreže, što je rezultiralo automatskim zaštitnim ispadima širom Iberije, ali i u dijelovima Francuske i Andore.
Kao mogući uzroci spominju se ekstremni atmosferski uvjeti, preopterećenost mreže zbog udjela obnovljivih izvora i, u početku, čak i sumnja na kibernetički napad – iako je ta opcija službeno odbačena.
Obnova sustava – test otpornosti
Ubrzo nakon nestanka struje, aktivirani su krizni planovi. Do 6:30 ujutro idućeg dana, više od 99 % potražnje u Španjolskoj bilo je zadovoljeno. Međutim, tehnička složenost ponovnog pokretanja elektroenergetskih sustava – osobito u uvjetima visoke integracije obnovljivih izvora – ukazala je na izazove s kojima se suočava cijela Europa.
Uloga obnovljivih izvora – krivac ili žrtva?
Unatoč glasinama, stručnjaci su jednoglasni: obnovljivi izvori nisu uzrok, već su pokazali i ranjivost i potencijal. Brza decentralizirana proizvodnja u mnogim kućanstvima s fotonaponskim sustavima omogućila je lokalnu stabilnost. Ipak, u trenutku pada sustava, solarne elektrane su izgubile 15 GW snage – što jasno ukazuje na potrebu za boljim sustavima balansiranja, pohranom energije i fleksibilnim mrežnim rješenjima.
Lekcija za EU – i za Hrvatsku
Ova kriza pokazuje da europski elektroenergetski sustavi, iako međusobno povezani, nisu imuni na kaskadne poremećaje. Postavlja se pitanje: imamo li dovoljno „inercije“, fleksibilnosti i strateških rezervi za ovakve scenarije?
Hrvatska, s rastućim udjelom solarne energije i sve većom decentralizacijom proizvodnje, ne može si priuštiti pasivnost. Tehnologije poput baterijske pohrane (npr. kontejnerski sustavi s second-life baterijama kakve razvija Adriadiesel), aktivna regulacija i pametne mreže više nisu opcija – već nužnost.
Zaključak:
Nestanak električne energije u Španjolskoj i Portugalu nije bio samo tehnički kvar – bio je globalno upozorenje. U eri klimatskih promjena i geopolitičkih napetosti, energetska otpornost postaje novi stup sigurnosti.
Zanemariti ovo iskustvo bilo bi neodgovorno. Europa mora ubrzati modernizaciju mreža, ulagati u fleksibilnost i razvijati rješenja koja će spriječiti da se „misteriozni kolaps“ pretvori u trajni kaos.
Kontakt za suradnju i tehnička rješenja pohrane energije:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.adriadiesel.hr
Kompletna glava cilindra, s oznakom H 27000, predstavlja jedan od najvažnijih strukturnih i funkcionalnih dijelova dizelskog motora ASL25. Zatvara gornji dio cilindra, brtvi komoru za izgaranje i podupire komponente poput ventila, brizgaljki i kanala za hlađenje. Budući da mora izdržati visoke tlakove i temperature, njezina cjelovitost je ključna za siguran i učinkovit rad motora. Precizno izrađena i konstruirana za dugotrajnost, glava cilindra ima središnju ulogu u održavanju kompresije, upravljanju toplinskim opterećenjem i osiguravanju nesmetanog rada motora u zahtjevnim industrijskim i pomorskim uvjetima.
Vijak poklopca ležaja, označen šifrom H 11151, je visokočvrsti pričvrsni element koji učvršćuje poklopac ležaja za blok motora u motoru ASL25. Njegova uloga je osigurati da sklop ležaja ostane čvrsto zatvoren, čime se održava nepropusnost sustava podmazivanja i sprječava pomicanje ležaja pod promjenjivim opterećenjima motora. Dizajniran za otpornost i precizno zatezanje, ovaj vijak podnosi vibracije i toplinska širenja. Pravilna ugradnja i održavanje osiguravaju pouzdanost i dugotrajnost rada motora.
Polu-prsten susjednog ležaja, označen šifrom H 12010, ključna je komponenta sustava oslonca radilice u dizelskom motoru ASL25. Ovaj polukružni prsten postavlja se oko kućišta ležaja, osiguravajući precizno pozicioniranje i čvrsto držanje radilice u njenom ležištu. Održavanjem pravilnog aksijalnog poravnanja i podupiranjem rotacijskih opterećenja, prsten smanjuje trenje i trošenje. Izrađen od izdržljivih i čvrstih materijala, osigurava dugotrajan rad i stabilnost motora, osobito pod stalnim mehaničkim naprezanjem.
Gornja ploča opruge sa šifrom K 27528 ključni je dio sklopa ispušnog ventila u motoru ZV40/48. Smještena iznad opruge ventila, ova ploča ravnomjerno raspoređuje opterećenje opruge i održava ispravno poravnanje tijekom rada motora. Budući da je izložena visokim temperaturama i dinamičkim silama, preciznost izrade i otpornost materijala su od iznimne važnosti. Održavanjem stabilne napetosti opruge osigurava pouzdan rad ispušnog ventila, čime izravno podržava učinkovitost izgaranja i kontrolu ispušnih plinova u zahtjevnim pomorskim i industrijskim uvjetima.