Blog HR

Dvostruki indikator protoka s oznakom K 84467 specijalizirani je uređaj za nadzor koji se koristi u dizelskom motoru ZV40/48 za vizualnu potvrdu prisutnosti i smjera protoka tekućine. Ugrađen u ključne krugove podmazivanja ili hlađenja, ovaj je dio neophodan za otkrivanje poremećaja ili začepljenja u stvarnom vremenu. Njegovo prozirno kućište ili ugrađeni pokazivači protoka pružaju trenutačnu povratnu informaciju, čime se povećava učinkovitost održavanja i sigurnost rada. Zahvaljujući dvostrukoj funkciji ulaza/izlaza, omogućuje precizniju dijagnostiku i osigurava optimalne uvjete protoka u vitalnim sustavima motora.

Zašto ublažavanje posljedica više nije dovoljno – vrijeme je za sustavnu otpornost

Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 2. svibnja 2025.

Španjolska i Portugal traže uzrok – ali društvo traži rješenje

Nakon što je gotovo 60 milijuna ljudi ostalo bez električne energije u povijesnom nestanku struje 28. travnja 2025., španjolski premijer Pedro Sánchez izjavio je da su dva glavna prioriteta:

  1. obnova sustava, i
  2. utvrđivanje uzroka.

No ono što mediji iz cijelog svijeta bilježe, jest da ovaj blackout nije bio samo tehnička anomalija – bio je to stres test društva.

Više od tehničke greške: Društvena ranjivost bez struje

U samo nekoliko sati, došlo je do:

  • zatvaranja bolnica i hitnih službi bez backup sustava,
  • nestanka signala za mobilne mreže i internetske backbone sustave,
  • kaosa u prometu, trgovinama, javnom prijevozu,
  • i što je najgore – potpunog informativnog sloma.

Ovo nije bio samo kolaps infrastrukture – ovo je bio pad povjerenja u sposobnost države da osigura temeljne funkcije.

Mitigacija je dobra – ali nije dovoljna

Hitna pomoć, agregati i međunarodna pomoć iz Francuske i Maroka donekle su ublažili posljedice. No pitanje ostaje:

Zašto ključne točke nisu imale vlastite izvore otpornosti?

Zašto svaka bolnica, zračna luka, podatkovni centar i sjedište civilne zaštite nema mikromrežu s baterijskim backupom + protuhavarijskim dizel generatorom (emergency diesel generator)?

Rješenja postoje – ali nisu implementirana

Adriadiesel već nudi sustave koji:

  • koriste second-life baterije iz EV vozila,
  • isporučuju energiju u milisekundi u trenutku ispada,
  • omogućuju neovisno napajanje u trajanju od više sati ili dana,
  • automatski se uključuju i balansiraju frekvenciju i napon.

Ovi sustavi već se koriste u zračnim lukama, gradskim postajama i telekom čvorištima — no njihova prisutnost mora postati pravilo, a ne iznimka.

Politička volja mora pratiti tehničku dostupnost

I dok se vlade fokusiraju na uzroke, industrija mora fokus prebaciti na otpornost.
Nestanak struje nije pitanje ako, nego kada – a svaki grad i institucija trebaju:

  • backup rješenje,
  • mikromrežu,
  • jasan protokol za samostalni rad.

Kontakt

Adriadiesel surađuje s:

  • gradovima i županijama,
  • operatorima mreže,
  • kritičnom infrastrukturom (zdravstvo, promet, IT sektor).

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Zajedno možemo učiniti da sljedeći blackout ne bude kolaps – nego samo izazov koji je već riješen.

Mitigacija kolapsa mreže na Pirenejskom poluotoku – i zašto to mora postati standard

Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 2. svibnja 2025.

Kolaps sustava — ali ne za sve

Kad je 28. travnja 2025. elektroenergetska mreža Španjolske i Portugala kolabirala u svega nekoliko sekundi, životi su stali. No neki sustavi nisu pali.

Kako je izvijestila AENA, državna agencija koja upravlja španjolskim zračnim lukama, rezervno napajanje omogućilo je neometan rad terminala čak i usred najveće energetske krize u povijesti Iberijskog poluotoka.

I nije bila jedina:

  • bolnice,
  • telekom čvorišta,
  • podatkovni centri

    — u mnogim slučajevima nastavili su funkcionirati zahvaljujući lokalnim mikromrežama i baterijskim sustavima + prutohavarijskim dizel generatorima (emergency diesel generators).

Što nas je spasilo – i zašto to još nije svugdje?

Baterije i mikromreže više nisu "dodatak" – nego osnovna sigurnosna infrastruktura za svijet u kojem:

  • obnova nakon ispada traje satima,
  • centralizirani sustavi imaju granice,
  • a električna energija postaje digitalni “kisik” svake usluge.

Sustavi koji su imali lokalnu kontrolu, akumulaciju i mogućnost otcjepljenog rada (islanding), nastavili su raditi.
Oni koji nisu – utonuli su u mrak.

Koliko bi to zapravo koštalo – ako se želi izbjeći mrak sljedeći put?

Za cijenu manju od 10% štete nastale kolapsom, moguće je postaviti:

  • mikromreže oko svih kritičnih točaka (bolnice, postaje, zračne luke),
  • lokalne baterijske sustave za balansiranje i black-start,
  • pametnu infrastrukturu za automatsko otcjepljenje i oporavak.

Usporedba:
Šteta samo u Španjolskoj: 1,6 milijardi €
Cijena postavljanja 1000 mikromreža s baterijama: < 1 milijarda €

Od reakcije prema otpornosti

Umjesto da nastavimo reagirati nakon ispada, vrijeme je za novu logiku:

  • Mreža više nije jedan entitet – već mreža mikromreža.
  • Svaki grad, svaka luka, svaki veći servis treba svoj izvor otpornosti.
  • A to su baterije, inverteri, pametni sustavi i lokalna automatika.

Adriadiesel nudi rješenje

Naši kontejnerski sustavi:

  • koriste reciklirane EV baterije (second-life),
  • pružaju snagu u milisekundi,
  • rade kao dijelovi mikromreže ili kao samostalne jedinice,
  • omogućuju black-start u izolaciji.

Tehnička infrastruktura koja je jučer bila luksuz, danas je temeljna sigurnost.

Zaključak: Svaka zajednica treba svoj plan B – a to je mikromreža

Kolaps na Pirenejima pokazao je tko je bio spreman, a tko nije.
Sljedeći put ta razlika može značiti više od samo prekinute usluge — može značiti zaštitu života, zdravlja i nacionalne sigurnosti.

Kontakt

Adriadiesel je spreman pomoći u planiranju, opremanju i implementaciji mikromreža i baterijskih sustava za:

  • gradove, općine i regije,
  • zračne luke i luke,
  • bolnice i podatkovne centre.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Je li 1,6 milijardi eura dovoljno za spriječiti kolaps mreže?

Koliko je stvarno koštao nestanak struje na Pirenejskom poluotoku – i što se za taj novac moglo napraviti?

Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 2. svibnja 2025.

1,6 milijardi eura – cijena nečinjenja

U travnju 2025. Pirenejski poluotok doživio je povijesni kolaps elektroenergetske mreže. Milijuni ljudi u Španjolskoj i Portugalu ostali su bez struje.
Prema procjeni glavne španjolske udruge poslodavaca (CEOE), šteta je iznosila najmanje 1,6 milijardi eura – samo u Španjolskoj.

Neki izvori, poput RBC Capitala, navode raspon od 2,25 do 4,5 milijardi eura, čime je ovo najskuplji energetski incident u povijesti Europe.

No ključno je pitanje: Je li se to moglo izbjeći?
I ako jest – što se za 1,6 milijardi eura moglo učiniti?

Što se za 1,6 milijardi eura moglo napraviti?

Kolapsi mreže su rijetki – ali ne i nasumični. Najčešće nastaju zbog:

  • frekvencijske neuravnoteženosti,
  • tehničkih nemogućnosti obnovljivih izvora u podršci mreži,
  • manjka inercije i jalove snage,
  • nedostatka lokalnih rezervi na pravim mjestima u pravo vrijeme.

Za 1,6 milijardi eura moglo se izgraditi:

Strategija baterija Kapacitet Procijenjeni trošak (€) Pokrivenost
Regijski baterijski čvorovi (10x) 50 MWh x 10 ~150 milijuna € Gradovi s više od 200.000 stanovnika
Nacionalna stabilizacija mreže 500 MWh ~600–750 milijuna € Potpuna podrška frekvenciji i naponu
Black-start jedinice (distribuirano) 100 lokacija ~300 milijuna € Restart mogućnosti diljem Pireneja
Višak za buduće nadogradnje ~400–500 milijuna € Zamjena baterija, EMS, sustavi kontrole

Ukupni trošak: približno 1,5 milijardi € – manje nego jedan jedini kolaps.

Ne samo obrana – već i povrat ulaganja

Baterijski sustavi nisu samo zaštita – oni:

  • sudjeluju u tržištu pričuve frekvencije (FCR),
  • smanjuju ograničenja (curtailment) solarnih i vjetroelektrana,
  • omogućuju peak shaving i optimizaciju prema cijenama,
  • pružaju black-start mogućnosti,
  • i smanjuju potrebu za plinskim rezervama.

Povrat ulaganja: 4–7 godina, ovisno o tržišnim uvjetima.

Kako smo došli ovdje? Rupa u europskoj strategiji mreže

Europa planira uložiti 584 milijarde eura u nadogradnju mreže do 2030. (prema Europskoj komisiji).

No incident na Pirenejima pokazao je:

  • softverska rješenja nisu dovoljna,
  • međusobna povezanost ne može riješiti lokalnu nestabilnost,
  • a obnovljivi izvori trebaju lokalnu, brzu baterijsku podršku da bi bili pouzdani.

Španjolska i Portugal su energetski lideri – ali bez baterija u pravom opsegu, i najnaprednije mreže ostaju ranjive.

Adriadieselovo rješenje: Modularno, brzo, skalabilno

Adriadiesel razvija kontejnerske baterijske sustave temeljene na iskorištenim baterijama iz električnih vozila:

  • 1,5 MWh po kontejneru, skalabilno od lokalnih do nacionalnih rješenja,
  • ugrađena podrška za stabilizaciju frekvencije i napona,
  • kompatibilno sa solarnim, vjetro i mrežnim sustavima,
  • koristi napredni sustav upravljanja (EMS) za siguran rad i praćenje degradacije.

Ovi sustavi su mogli ublažiti ili potpuno spriječiti pirenejski kolaps – i dostupni su već danas.

Zaključak: Plati sada – ili plati više kasnije

1,6 milijardi eura može se ili otpisati kao gubitak, ili uložiti da se sljedeći gubitak nikad ne dogodi.

Tehnologija postoji.
Ekonomika ima smisla.
Nedostaje još samo jedno – promjena strategije: od reakcije prema otpornosti.

Javite nam se.

Ako ste operator mreže, elektroprivreda, regulator ili investitor –
Adriadiesel je spreman za suradnju.
Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Stranica 9 od 191