Kompletni startni ventil, označen šifrom K 27400, ključna je komponenta sustava pokretanja dizelskog motora Sulzer ZV40/48. Ovaj ventil upravlja dovođenjem komprimiranog zraka u cilindar tijekom pokretanja motora, čime se pokreće pomicanje klipa prije početka izgaranja. Konstruiran s visokom preciznošću i otpornošću, startni ventil mora besprijekorno raditi pod ekstremnim tlakovima i temperaturama. Njegova pouzdanost izravno utječe na sposobnost motora da se pokrene glatko i učinkovito, što ga čini neophodnim za siguran i stabilan rad u pomorskim i industrijskim uvjetima.
Vijak za podešavanje s oznakom H 27217 ima ulogu finog podešavanja u mehaničkom sustavu dizelskog motora ASL25. Najčešće se koristi za podešavanje zazora ili položaja u ključnim sklopovima poput ventila, brizgaljki ili upravljačkih mehanizama. Zahvaljujući preciznoj izradi, omogućuje točna i ponovljiva podešavanja, otporna na vibracije i toplinska rastezanja. Iako malen, ovaj vijak značajno utječe na učinkovitost, performanse i dugovječnost motora te je sastavni dio svakog redovnog održavanja i ugađanja sustava.
Klipni čep, označen šifrom H 34021, ključna je komponenta pogonskog sklopa motora ASL25, koja povezuje klip s klipnjačom. Poznat i kao osovinica klipa, prenosi silu izgaranja s klipa na radilicu putem klipnjače. Budući da je izložen ekstremnim cikličkim opterećenjima i visokim temperaturama, klipni čep mora biti precizno obrađen i termički obrađen kako bi izdržao trošenje i deformacije. Njegova čvrstoća i točnost ključni su za nesmetano gibanje klipa i učinkovitu pretvorbu energije izgaranja u mehaničku snagu.
Komponenta nazvana "kokon", sa šifrom N73114, vjerojatno predstavlja zaštitni omotač ili izolacijsku oblogu unutar sustava motora ASL25. Njegova osnovna funkcija je zaštita osjetljivih dijelova od topline, mehaničkih oštećenja ili vanjskih utjecaja – osobito u zonama s visokim temperaturama ili vibracijama. Ovakav omotač pomaže u održavanju optimalnih radnih uvjeta smanjenjem toplinskih gubitaka, sprječavanjem onečišćenja i povećanjem sigurnosti za servisno osoblje. Bez obzira štiti li cijevi, ožičenje ili druge sklopove motora, kokon pridonosi dugotrajnosti, stabilnosti rada i lakšem održavanju sustava.
Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 22. svibnja 2025.
Tiha revolucija u pozadini klimatske krize
U vremenu kad nas svakodnevno preplavljuju vijesti o toplinskim valovima, sušama i ekstremnim vremenskim događajima, u pozadini se odvija tehnološka revolucija koja ima potencijal transformirati naš energetski sustav. Baterijska pohrana energije više nije obećanje budućnosti – ta budućnost je već stigla.
Industrija u teravat-sat eri
Prema najnovijim podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna godišnja potražnja za baterijama prvi je put premašila 1 TWh. Za usporedbu, 2018. godine proizvodni kapacitet iznosio je samo 150 GWh. Danas je ta brojka narasla na više od 3 TWh, a do 2030. očekuje se njezino utrostručenje. Baterije su iz pomoćne tehnologije prerasle u temelj elektroenergetskih sustava budućnosti.
Cijena je pala – tržište je eksplodiralo
S padom cijene litija za više od 85 % u samo dvije godine i probijanjem psihološke granice od 100 USD/kWh, baterijska tehnologija postala je široko dostupna. Kina danas kontrolira više od 75 % svjetske proizvodnje baterija, koristeći prednosti vertikalne integracije i suradnje između tehnoloških lidera poput CATL-a i BYD-a.
Nova kemija dominira: LFP preuzima vodstvo
Tradicionalne NMC baterije (nikal-mangan-kobalt) polako gube primat. Njih zamjenjuju LFP (litij-željezo-fosfat) baterije – jeftinije, sigurnije, dugotrajnije i bez etički problematičnog kobalta. Danas pokrivaju gotovo polovicu svjetskog tržišta električnih vozila.
Geopolitika pohrane: više od tehnologije
Utrka za kontrolu nad baterijskim kapacitetima sve je jasnije i geopolitičko pitanje.
Sjedinjene Američke Države ulažu milijarde kroz Zakon o smanjenju inflacije, ali se istovremeno suočavaju s političkom neizvjesnošću.
Europska unija zaostaje – a neuspjesi projekata poput Northvolta pokazuju koliko je teško razviti industriju bez snažnih industrijskih saveza.
Istodobno, Maroko i Jugoistočna Azija pojavljuju se kao novi proizvodni centri zahvaljujući resursima poput fosfata i nikla te logističkoj blizini ključnih tržišta.
Hrvatska: mala zemlja s velikom šansom
Iako mala, Hrvatska još uvijek ima priliku uključiti se u ovu transformaciju. Tvrtke poput Adriadiesela razvijaju modularne kontejnerske baterijske sustave temeljene na tzv. second-life baterijama iz električnih vozila. Takvi sustavi predstavljaju spoj cirkularne ekonomije, održivosti i inovacije.
Adriadieselovi kontejnerski sustavi: pametna pohrana za pametne mreže
Svaka jedinica (do 1,5 MWh) uključuje:
Sustavi su skalabilni – više od 600 kontejnera može pokriti energetske potrebe regije. Idealni su za integraciju s vjetroelektranama i solarnim elektranama, kao i za kritičnu infrastrukturu i industriju.
Tehnička usporedba: LFP vs. NMC
| Karakteristika | LFP (LiFePO₄) | NMC (LiNiMnCoO₂) |
| Energijska gustoća (Wh/kg) | Niža (90–160) | Viša (150–250) |
| Ciklički vijek | Duži (2000–7000 ciklusa) | Kraći (1000–2000 ciklusa) |
| Termalna stabilnost | Vrlo dobra (manji rizik od zapaljenja) | Umjerena (veći rizik pregrijavanja) |
| Sigurnost | Viša (manji rizik od eksplozije) | Niža (osjetljivije na toplinske poremećaje) |
| Cijena sirovina | Niža (bez kobalta i nikla) | Viša (ovisnost o kobaltu i niklu) |
| Radni napon | Niži (nominalno ~3.2 V) | Viši (nominalno ~3.6–3.7 V) |
| Performanse na niskim temperaturama | Slabije | Bolje |
| Volumenska gustoća | Niža (više prostora po kWh) | Viša |
| Ekološki i etički utjecaj | Manji (second-life primjena) | Veći (kobalt, rudarenje) |
| Tipična primjena | Pohrana energije, EV nižeg/srednjeg ranga | Premium EV, prijenosna elektronika |
Zaključak: Ovo nije prolazni val – ovo je temeljna promjena
U svijetu koji sve više ovisi o suncu i vjetru, baterijska pohrana omogućuje fleksibilnost, otpornost i energetsku neovisnost.
Ignorirati ovu tehnologiju znači propustiti priliku za tehnološki i ekonomski suverenitet.
Kontakt
Za dodatne informacije, tehničku dokumentaciju ili suradnju na razvoju sustava baterijske pohrane:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.adriadiesel.hr
Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 22. svibnja 2025.
Masovni prekid opskrbe električnom energijom koji je 28. travnja paralizirao Španjolsku i Portugal bio je jedno od najvećih energetskih zastoja u novijoj europskoj povijesti. Milijuni građana ostali su bez struje, promet je kolabirao, a komunikacijski i financijski sustavi privremeno su se urušili. Iako se opskrba obnovila unutar 24 sata, posljedice tog dana odzvanjat će europskim energetskim institucijama još dugo.
Što znamo o uzroku?
Točan uzrok kolapsa još uvijek nije potvrđen, iako su španjolski operator Red Eléctrica i portugalski REN identificirali „dva značajna događaja odspajanja“, najvjerojatnije povezana sa solarnim elektranama u jugozapadnoj Španjolskoj. Te su oscilacije izazvale lančani poremećaj u frekvenciji elektroenergetske mreže, što je rezultiralo automatskim zaštitnim ispadima širom Iberije, ali i u dijelovima Francuske i Andore.
Kao mogući uzroci spominju se ekstremni atmosferski uvjeti, preopterećenost mreže zbog udjela obnovljivih izvora i, u početku, čak i sumnja na kibernetički napad – iako je ta opcija službeno odbačena.
Obnova sustava – test otpornosti
Ubrzo nakon nestanka struje, aktivirani su krizni planovi. Do 6:30 ujutro idućeg dana, više od 99 % potražnje u Španjolskoj bilo je zadovoljeno. Međutim, tehnička složenost ponovnog pokretanja elektroenergetskih sustava – osobito u uvjetima visoke integracije obnovljivih izvora – ukazala je na izazove s kojima se suočava cijela Europa.
Uloga obnovljivih izvora – krivac ili žrtva?
Unatoč glasinama, stručnjaci su jednoglasni: obnovljivi izvori nisu uzrok, već su pokazali i ranjivost i potencijal. Brza decentralizirana proizvodnja u mnogim kućanstvima s fotonaponskim sustavima omogućila je lokalnu stabilnost. Ipak, u trenutku pada sustava, solarne elektrane su izgubile 15 GW snage – što jasno ukazuje na potrebu za boljim sustavima balansiranja, pohranom energije i fleksibilnim mrežnim rješenjima.
Lekcija za EU – i za Hrvatsku
Ova kriza pokazuje da europski elektroenergetski sustavi, iako međusobno povezani, nisu imuni na kaskadne poremećaje. Postavlja se pitanje: imamo li dovoljno „inercije“, fleksibilnosti i strateških rezervi za ovakve scenarije?
Hrvatska, s rastućim udjelom solarne energije i sve većom decentralizacijom proizvodnje, ne može si priuštiti pasivnost. Tehnologije poput baterijske pohrane (npr. kontejnerski sustavi s second-life baterijama kakve razvija Adriadiesel), aktivna regulacija i pametne mreže više nisu opcija – već nužnost.
Zaključak:
Nestanak električne energije u Španjolskoj i Portugalu nije bio samo tehnički kvar – bio je globalno upozorenje. U eri klimatskih promjena i geopolitičkih napetosti, energetska otpornost postaje novi stup sigurnosti.
Zanemariti ovo iskustvo bilo bi neodgovorno. Europa mora ubrzati modernizaciju mreža, ulagati u fleksibilnost i razvijati rješenja koja će spriječiti da se „misteriozni kolaps“ pretvori u trajni kaos.
Kontakt za suradnju i tehnička rješenja pohrane energije:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.adriadiesel.hr