Grčki projekt vjetroelektrana na moru predstavio je svoju Stratešku procjenu utjecaja na okoliš (SEIA) na posebnom događaju. Projekt se sastoji od 25 područja koja pokrivaju 2712 četvornih kilometara i ima kapacitet od najmanje 12,4 GW. Većina ovih područja pogodna je za tehnologiju plutajućeg vjetra. Plan identificira 10 područja prihvatljivih za razvoj od 2030. do 2032., s ukupnim pokretnim projektnim kapacitetom od približno 4,9 GW. Popis prihvatljivih područja organiziranog razvoja za offshore vjetroelektrane (OWF-ODA) uključuje istočnu Kretu, južni Rodos, središnji Egej, osovinu Evia-Chios i Jonsko more. Studija Zaklade za ekonomska i industrijska istraživanja (IOBE) otkrila je da bi korištenje vjetroelektrana na moru moglo povećati bruto domaći proizvod za 1,9 milijardi eura godišnje, povećati prihode države za 440 milijuna eura i podržati do 44 400 radnih mjesta godišnje.
Vibrant Energy potpisao je ugovor o kupnji električne energije s divom e-trgovine Amazonom za projekt vjetroelektrane snage 198 MW u Maharashtri. Očekuje se da će program generirati 6,97,261 MWh električne energije godišnje i kompenzirati 4,94,137 metričkih tona emisija CO2 godišnje, a očekuje se da će biti operativan početkom 2025. Vibrant Energy podržava indijska poduzeća u postizanju električne energije s neto nultom emisijom ugljika.
Prije godinu dana solarna mini-mreža u nigerijskom selu Sabangida osigurala je gotovo neprekinutu struju za polovicu domova i poduzeća u zajednici. To je dovelo do rasta mini-mreža čiste energije, pri čemu će ruralna Afrika imati najviše koristi. Svjetska banka i Međunarodna agencija za energiju smatraju solarne minimreže održivim načinom za opskrbu ruralnim područjima u subsaharskoj Africi električnom energijom bez fosilnih goriva. Međutim, povećanje solarne energije u Africi suočava se s izazovima kao što su osiguravanje investitora, inflatorni pritisci, bolje državno financiranje i jasne politike.
Klimatski razgovori COP28 u Dubaiju usredotočeni su na četiri ključne teme: smanjenje emisija, uklanjanje fosilnih goriva i pružanje pravedne energetske tranzicije za zemlje u razvoju. Pariški sporazum, koji ima za cilj ograničiti prosječne globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa, više nije dovoljan. Zemlje moraju pregovarati o postupnom ukidanju fosilnih goriva, koja čine 80% globalne potrošnje energije. COP28 mora provesti prvu globalnu procjenu stanja Pariškog sporazuma i odrediti potrebne mjere.
Konferencija Žene u Srbiji za održivu energiju raspravljala je o ulozi žena u energetskoj tranziciji i važnosti rodne ravnopravnosti. Istraživanje koje je proveo Centar za održivi razvoj u partnerstvu s Njemačkom agencijom za međunarodnu suradnju GIZ pokazuje da su žene aktivne sudionice energetske tranzicije, ali im je za sudjelovanje potrebna financijska i institucionalna podrška. Na sastanku je istaknuta i potreba donošenja strategije niskougljičnog razvoja i zakona o klimatskim promjenama. Ravnopravnost spolova ključna je vrijednost Njemačke razvojne suradnje.
Ankete pokazuju da se solarni bum u Rumunjskoj ne usporava, a rumunjska energetska regulatorna uprava (ANRE) predviđa da će broj potrošača doseći 100 000 do kraja 2023. Oko 24,11% Rumunja planira instalirati solarne ploče u sljedeća tri do pet godina, a glavni razlozi su smanjenje troškova i energetska neovisnost. Samo 16% ispitanika spomenulo je državne subvencije, a 40% je smatralo da je ulaganje od 3.000 do 4.000 € dovoljno za postati profesionalni potrošač. Rumunjska daje goleme subvencije, za koje premijer Nicola-Ionel Ciuca procjenjuje da će biti dovoljne da dobiju do 80.000 korisnika.